MOSTARSKO KULTURNO I DUHOVNO NASLJEĐE PREDSTAVLJENO U BANJALUCI

BANJALUKA – Bogata srpska kulturna i duhovna baština Mostara koji je prije više od vijeka bio jedno od najznačajnijih srpskih književnih središta predstavljena je 2. novembra u Banjaluci kroz priču o Manastiru Žitomislić, radu mostarske „Prosvjete“, Aleksi Šantiću i izložbu o časopisu „Zora“.


Predsjednik Gradskog odbora „Prosvjeta“ Mostar Sanja Bjelica Šagovnović izjavila je Srni da je namjera da se javnost u Banjaluci upozna o radu ovog društva na očuvanju srpske kulture, istorije i identiteta.

„Želja je da dostojno sačuvamo ono što nam je ostavljeno i da stvaramo nove vrijednosti kada je riječ o našoj kulturi, ali i da čuvamo naše bogato kulturno nasljeđe“, rekla je ona.

Dodala je da „Prosvjeta“, u saradnji sa Srpskom pravoslavnom crkvom, organizuje brojne kulturne i obrazovne događaje, među kojima su „Šantićeve večeri poezije“, Svetosavska besjeda i Božićni koncert.

Iguman Manastira Žitomislić Danilo rekao je da je ovaj manastir jedan od najznačajnijih duhovnih centara pravoslavnih Srba u Hercegovini i dolini Neretve, ali i šire, te da je tokom istorije imao važnu ulogu u njegovanju kulture srpskog naroda.

On je podsjetio da je manastir u posljednjem ratu do temelja porušen, a obnovljen je od 2002. do 2005. godine.

Naglasio je da manastir posjeduje jednu od najznačajnijih zbirki umjetnina u BiH, sa ikonama iz perioda od 16. do 19. vijeka, rukopisnim i ranoštampanim knjigama, od kojih je najstarija iz 14. vijeka, kao i brojnim drugim umjetničkim predmetima.

Iguman Danilo je dodao da je u manastiru 2019. godine otvoren muzej, a dvije godine kasnije osnovana Fondacija „Muzej Žitomislić“, koja organizuje izložbe, promocije knjiga, pozorišne predstave i tribine o aktuelnim temama.

„Tudimo se da prezentujemo ono što imamo i radimo multikultikulturalni dijalog u Mostaru“, rekao je iguman Danilo.

Upravnik Kuće Milanovića Duško Pevulja rekao je da je izložba „130 godina Zore“ priređena povodom 130 godina od pokretanja ovog časopisa koji je u Mostaru izlazio od 1896. do 1901. godine.

„`Zora` je svjedočanstvo o jednom neobičnom vremenu kada je Mostar bio jedno od tri najvažnija srpska središta i kada su mladi, izuzetno daroviti ljudi, u maloj sredini u kojoj srpsko stanovništvo nije bilo dominantno, pokrenuli časopis i izdavali ga pet godina“, istakao je Pevulja.

On je naglasio da je to vrijeme u istoriji kulture prepoznato kao mostarsko kulturno čudo, te da časopis i danas, po svom sadržaju i koncepciji, može da stane rame uz rame sa savremenim publikacijama.

Izložba „130 godina Zore“ biće otvorena za posjetioce narednih 15 dana u Kući Milanovića u Banjaluci. 

Related Posts

Leave a Reply