Početak nove školske godine u Prosvjetinoj školi srpskog jezika, istorije i kulture u Mostaru još jednom je okupio djecu, roditelje i nastavnike oko zajedničkog cilja – očuvanja jezika, kulture i identiteta srpskog naroda u ovom gradu.
Prosvjetina škola djeluje kao vid dopunske nastave za srpsku djecu koja nemaju mogućnost pohađanja nastave na maternjem jeziku u okviru redovnog nastavnog plana u Hercegovačko-neretvanskom kantonu. Škola radi u okviru Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva „Prosvjeta“, Gradski odbor Mostar, u saradnji sa Srpskom pravoslavnom crkvenom opštinom Mostar.
Predsjednik Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva „Prosvjeta“, Gradski odbor Mostar, Sanja Bjelica Šagovnović, istakla je da organizovanje dopunske nastave za srpsku djecu predstavlja jedan od najvažnijih prioriteta ovog društva.
„Prosvjetina škola je mjesto okupljanja, druženja i učenja. Ovdje djeca imaju priliku da upoznaju svoj jezik, književnost, istoriju i kulturu, ali i da saznaju kakav su trag u Mostaru ostavili velikani poput Alekse Šantića i Svetozara Ćorovića. Na taj način čuvamo identitet i prenosimo vrijednosti na nove generacije“, kazala je Bjelica Šagovnović.
Ona je podsjetila da Prosvjetina škola u Mostaru djeluje već deset godina, te zahvalila Upravi za saradnju sa dijasporom i Generalnom konzulatu Republike Srbije u Mostaru na kontinuiranoj podršci njenom radu.
Rukovodilac Prosvjetine škole, sveštenik Duško Kojić, naglasio je da ovaj projekat ima poseban značaj za srpsku zajednicu u Mostaru.
„Prosvjetina škola je jedan od najvažnijih projekata srpskog naroda u Mostaru, jer okuplja djecu i omladinu i pruža im priliku da kroz obrazovanje, druženje i zajedničke aktivnosti upoznaju svoju tradiciju i kulturu. Kroz nastavu, ali i kroz brojne radionice i edukativne ekskurzije, nastojimo da ojačamo našu djecu, a time i cijelu zajednicu“, rekao je Kojić.
Nastavnik kulture Njegoš Veljančić istakao je da škola ima poseban značaj jer djeci pruža prostor da upoznaju bogatstvo srpske kulturne baštine.
„Naš cilj nije samo da prenesemo znanje, nego da kod djece probudimo ljubav prema jeziku, istoriji i tradiciji. Kroz časove kulture, književnosti i umjetnosti djeca uče o svojim korijenima i shvataju koliko je važno čuvati ono što smo naslijedili od prethodnih generacija“, rekao je Veljančić.
Ove godine rad škole obogaćen je i novim programom – školom ikonopisa, koja je već na početku izazvala veliko interesovanje među učenicima. Kroz ovu umjetničku radionicu djeca će imati priliku da se upoznaju sa osnovama ikonopisanja i pravoslavne likovne tradicije, ali i sa duhovnim značenjem ove drevne umjetnosti.
Nastava u Prosvjetinoj školi odvija se kao dopunska nastava svake druge subote, a pored časova srpskog jezika, istorije i kulture organizuju se i različite radionice, kursevi stranih jezika, kao i brojne kulturne i obrazovne aktivnosti.
Prosvjetina škola smještena je u kompleksu Sabornog hrama Svete Trojice u Mostaru, na mjestu koje ima dugu i značajnu obrazovnu tradiciju. Stara srpska škola u Mostaru osnovana je početkom 19. vijeka, a od 1856. godine postala je prva građanska škola u Bosni i Hercegovini. Tada je počela s radom „Pravoslavna srpska narodna škola mostarska“, jedna od najstarijih škola u zemlji i prva u kojoj su djevojčice i dječaci zajedno pohađali nastavu.
U ovoj školi školovali su se brojni znameniti Mostarci, među kojima Aleksa Šantić, Atanasije i Vojislav Šola, Svetozar i Vladimir Ćorović, kao i Branko, Risto, Milan i Jovan Radulović, dok je veliki pjesnik Jovan Dučić u njoj radio kao učitelj.
Zgrada škole teško je oštećena u ratu 15. juna 1992. godine, kada je uništena i bogata arhiva Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske, kao i Crkvene opštine Mostar. Objekat je djelimično obnovljen u decembru 2020. godine, čime je nastavljen kontinuitet obrazovne i kulturne misije ovog mjesta.
Danas, kroz rad Prosvjetine škole, ta tradicija ponovo živi. Svaka nova generacija učenika donosi novu energiju i potvrđuje da su jezik, kultura i obrazovanje najčvršći temelji jednog naroda i njegove budućnosti. Projekat Prosvjetine škole podržan je od strane Uprave za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu Ministarstva spoljnih poslova Republike Srbije.
