Parastosom, polaganjem vijenaca na spomenik pjesniku Aleksi Šantiću i svečanom akademijom u Sabornoj crkvi Svete Trojice u Mostaru večeras su počele 107. Šantićeve večeri poezije, jedna od najstarijih kulturnih manifestacija u regionu.
Svečano otvaranje proteklo je u znaku 130 godina od pokretanja čuvenog mostarskog književnog časopisa „Zora“, a veče je upotpunio koncert „Nenj Era Quartet“ iz Trsta.
Manifestaciju je otvorio direktor Uprave za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu Ministarstva spoljnih poslova Republike Srbije Vladimir Kokanović.
Kokanović je kazao da Uprava vodi računa o položaju Srba u regionu, pa tako i u ovom dijelu Federacije BiH, posebno podržavajući manifestacije ovakvog obima i značaja.
„Šantić je neko ko je kroz kulturu znao i umio da oplemeni naše bogato kulturno nasljeđe i naša odgovornost jeste da to čuvamo“, rekao je Kokanović.
Govoreći o značaju Šantićevih večeri poezije, jedne od najstarijih manifestacija ove vrste u regionu, Kokanović je kazao da ona predstavlja veliko bogatstvo i jedan od važnih mostova između Srba u regionu i matice.
„Naš posao je da to njegujemo, čuvamo i pomažemo i da zajedno održimo ne samo ovu manifestaciju, već i sve manifestacije ovakvog značaja. Mi smo toga svjesni i, kada je u pitanju ova manifestacija, zajedno ćemo sa ‘Prosvjetom’ uraditi sve kako bismo je sačuvali, ali i kako bismo očuvali bogato kulturno nasljeđe, ne samo u Mostaru, već i u Federaciji BiH i cijeloj BiH“, rekao je Kokanović.
Istakao je stav Vlade Republike Srbije da se srpsko ime čuva i u regionu i u dijaspori, te da je odgovornost Srbije da pomogne sunarodnicima da istraju u misiji očuvanja srpskog jezika, istorije, kulture, imena i prezimena, identiteta i ćiriličnog pisma.
Ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Borivoje Golubović rekao je da je Šantić svim svojim bićem, dobrotom, ljepotom i poezijom živio i disao za Mostar.
„Danas to Mostar radi za njega. Svim svojim sokacima i svim svojim mahalama, rekli bi Mostarci. Kada govorimo o njegovanju kulture sjećanja i pamćenja, upravo je to vodilja kojom treba da se krećemo, jer tada znamo ko smo, šta smo i šta u budućnosti treba da pružimo generacijama koje dolaze“, rekao je Golubović.
On je istakao da su Šantićeve večeri poezije veliki događaj za Mostarce koji poštuju lik i đelo velikog pjesnika.
Predsjednica Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva „Prosvjeta“ – Gradski odbor Mostar Sanja Bjelica Šagovnović rekla je da je ovogodišnje svečano otvaranje manifestacije u znaku časopisa „Zora“, budući da se ove godine navršava 130 godina otkako je u Mostaru pokrenut jedan od najznačajnijih književnih časopisa u BiH i na srpskom književnom prostoru toga vremena, čiji su osnivači i urednici bili Svetozar Ćorović, Aleksa Šantić, Jovan Dučić i Atanasije Šola.
„U ‘Prosvjeti’ nismo imali dilemu da je naša zadaća da obilježimo ovaj jubilej – važan za kulturu Mostara, za srpski narod u Mostaru i za književnost na ovim prostorima. To je ujedno naša obaveza i dug prema jednoj od najsjajnijih generacija koje su ovaj grad i naš narod imali“, rekla je Bjelica Šagovnović.
Na otvaranju Šantićevih večeri poezije predstavljen je svečani broj „Zore“, kao i izložba koja donosi najvažnije trenutke iz istorije ovog časopisa. Priređivač svečanog broja „Zore“, publikacije kakva do sada nije objavljena o ovom časopisu, jeste profesor Duško Pevulja.
Govoreći o „Zori“ i vremenu u kojem je nastala, Bjelica Šagovnović je rekla da se u tada maloj hercegovačkoj varoši počela rađati nova književnost.
„’Zora’ je bila književni i nacionalni glas, ali i mjesto okupljanja. Njeno uredništvo isticalo je da časopis ne pripada nijednoj od tri vjeroispovijesti svoga naroda, da pođednako toplo služi interesima naroda svih vjeroispovijesti i da teži da okupi braću. U toj misli prepoznajemo i svijest o vlastitom identitetu i širinu duha koja je umjela da vidi drugoga“, rekla je Bjelica Šagovnović.
Naglasila je da „Prosvjeta“ i „Gusle“ kroz manifestaciju Šantićeve večeri poezije nastoje da to nasljeđe ostane živo.
„Želimo da onim što radimo ne iznevjerimo visoki duh generacije koja je, u izvjesnim stvarima, postavljala mjerila cijelom našem narodu, a ne samo svojoj sredini. Šantićeve večeri danas su živi spomenik našem dragom pjesniku. One su i podsjećanje na istinske vrijednosti, na to da je Mostar bio i da mora ostati centar kulture, mjesto susreta, mjesto sjajnih ljudi i dobrih odnosa“, poručila je Bjelica Šagovnović.
Starješina Saborne crkve Svete Trojice u Mostaru, otac Duško Kojić, rekao je da Saborna crkva nije slučajno odabrana za mjesto svečanog otvaranja, jer je hram mjesto gđe jedan narod čuva svoje pamćenje, vjeru, kulturu, riječ i svoje trajanje.
Otac Kojić podsjetio je da je Saborni hram mnogo toga preživio i da njegovi zidovi pamte i radost i stradanje, ljude koji su dolazili na molitvu, brojne generacije Mostaraca koje su živjele oko njega, ali i vrijeme kada je Mostar bio veliki kulturni centar.
Kazao je da je Šantić bio jedan od ljudi tog vremena, čovjek koji je gradu dao dušu, glas i identitet, te da su Šantićeve večeri podsjećanje na vrijeme kada se vjerovalo da se grad ne gradi samo kamenom, već riječju, knjigom, pjesmom i dobrim ljudima.
Naglasio je da je Mostar uvijek znao da kultura nije luksuz, već način da čovjek sačuva svoje dostojanstvo.
Prema njegovim riječima, potrebno je gledati i unaprijed, jer Šantićeve večeri nisu samo uspomena na jednog pjesnika, već jedna od niti koje povezuju Mostar kakav je bio sa Mostarom kakav može biti.
Predsjednik Gradskog vijeća Grada Mostara Đani Rahimić rekao je da je Mostar iznjedrio mnoge značajne ličnosti, ali da je Aleksa Šantić najveći među njima.
Poželio je da se Mostar ugleda na neka prošla vremena prilikom pronalaženja rješenja za probleme sa kojima se danas susreće, te izrazio nadu da će Saborna crkva do narednih Šantićevih večeri poezije zasjati u punom svjetlu.
Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač zahvalila je mostarskim društvima što čuvaju sjećanje na velikog Šantića.
Rekla je da svi Mostarci Šantića smatraju svojim jer predstavlja Mostar kakav svi vole.
Buhač je naglasila da časopis „Zora“ podsjeća na društvenu snagu koju je imao, velika imena koja je okupljao, ali i na visine koje su ti ljudi dosezali i ono što su uspjeli da urade u teškom vremenu u kojem su živjeli.
Istakla je da kod Šantića posebno cijeni njegov lokalpatriotizam, dodajući da je i svoje đelovanje usmjerila na to da Mostar bude bolje mjesto za sve zajednice koje u njemu žive i koje predstavljaju veliko bogatstvo ovog kantona.
„Želim da nam Šantić i njegovi stihovi budu nadahnuće za izgradnju boljeg sutra“, poručila je Buhač.
Priređivač svečanog izdanja časopisa „Zora“ Duško Pevulja
Priređivač svečanog izdanja časopisa „Zora“ Duško Pevulja govorio je o značaju ovog časopisa, na čijoj je naslovnoj stranici svojevremeno objavljena čuvena Šantićeva pjesma „Ostajte ovđe“, koja bi se, prema njegovim riječima, mogla uzeti kao svojevrsna poetička orijentacija ovog glasila.
Pevulja je govorio i o vezama Šantića, Dučića, Ćorovića i Šole, ističući da jedan od razloga uspjeha „Zore“ može ležati upravo u sredini u kojoj je nastala.
Kazao je da je osnovni postulat časopisa bio estetički princip i da je, iako je izlazio u maloj sredini, bio okrenut ka cjelini srpskog bića.
„Ovakav broj ‘Zore’ nikada nije objavljen i ovo je antologijski presjek istorijata i značaja časopisa, kao i isječak iz živog trajanja jednog toka književnosti“, rekao je Pevulja.
Manifestaciju organizuju Srpsko prosvjetno i kulturno društvo „Prosvjeta“ – Gradski odbor Mostar i Srpsko pjevačko i kulturno-umjetničko društvo „Gusle“.
Pokrovitelji ovogodišnje manifestacije su predsjednik Republike Srpske, Vlada Republike Srpske, Uprava za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu Ministarstva spoljnih poslova Republike Srbije, Ministarstvo kulture Republike Srbije, Grad Mostar, Hercegovačko-neretvanski kanton, Federalno ministarstvo kulture i sporta, Turistička zajednica Grada Mostara i Opština Nevesinje.
Posebna zahvalnost iskazana je kompaniji „M“, kao i medijskim pokroviteljima – Novinskoj agenciji Republike Srpske SRNA, „Dnevnom listu“, „Top portalu“ i portalu „Bljesak.info“.
Program 107. Šantićevih večeri poezije biće nastavljen 28. septembra u Vladičanskom dvoru u Mostaru pjesničkom večeri na kojoj će učestvovati Zoran Kostić, Danilo Jokanović, Duško Babić i Milan Rakulj.
Dan kasnije biće predstavljena „Knjiga o Šantiću“, o kojoj će govoriti priređivači profesor Duško Pevulja i Sanja Bjelica Šagovnović, kao i profesor Duško Babić.
Predstava „Ožalošćena porodica“, u izvođenju Narodnog pozorišta Republike Srpske, biće odigrana 30. septembra u Narodnom pozorištu Mostar, dok će program posvećen mladim stvaraocima biti održan 1. oktobra u Parku Alekse Šantića.
Šantićeve večeri poezije i ove godine izlaze izvan granica Mostara, pa će u Kulturnom centru „Nebojša Glogovac“ u Nevesinju 2. oktobra u 19.00 časova biti održan program „Nevesinje – druga Šantićeva kuća“.
U Vladičanskom dvoru u Mostaru 3. oktobra biće priređen program „Stara i Saborna crkva u Mostaru: svjetionici duha, istorije i narodnog trajanja“.
Manifestacija će biti završena 5. oktobra u 19.00 časova u Manastiru Žitomislić predstavljanjem „Sabranih đela prote Marka S. Popovića Rodoljuba“.
