U sklopu 106. “Šantićevih večeri poezije” večeras je u Hrvatskom domu “Herceg Stjepan Kosača” održana promocija monografije „Hrana u Hercegovini kroz vijekove“ autora akademika Nove Pržulja i doc. dr Dragana Brenje .
Knjiga predstavlja autentičnu priču o prehrambenoj baštini Hercegovine, a autor donosi detaljan prikaz razvoja ishrane na ovom području, sagledavajući ga iz različitih perspektiva.
Izdavač monografije je SPKD “Prosvjeta” GO Mostar, a uz autore na promociji su učestvovaliprof. dr. Anita Lalić sa Agronomskog i prehrambeno tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i predsjednica SPKD “Prosvjeta” GO Mostar Sanja Bjelica Šagovnović.
Prof. dr. Novo Pržulj izrazio je zadovoljstvo što je dio “Šantićevih večeri poezije” jer ova manifestacija doprinosi kulturi Mostara i okuplja ljude kojima je ova knjiga i posvećena.
“Kada je u pitanju ova knjiga željeli smo da otrgnemo od zaborava ono što je identitet ovoga područja, od Trebinja do Tomislavgrada, Konjica i Jadrana. Željeli smo da obuhvatimo ono što je naš identitet i kulturno naslijeđe”, rekao je Pržulj.
Dr. Dragan Brenjo kaže da knjiga u ovom obliku nikada nije rađena na ovim prostorima i da je posao bio još teži jer autori nisu imali nikakvu polaznu tačku.
“Uzeli smo periodizaciju od 1200. godine do danas i to je jedan veliki period sa mnogo turbulencija, kasni srednji vijek, dolazak Osmanlija, novi svijet sa novom hranom…Sve je to trebalo poredati po periodima i uraditi klasni dio jer je u srednjem vijeku bila velika razlika između običnog naroda i aristokratije, između ishrane sveštenstva i monaštva, između ishrane vojnika. Mislim da smo uspjeli da pokrijemo dobro sve to i na kraju imamo 320 referenci. Ova knjiga je stručna monografija”, kaže Brenjo.
U knjizi je ugrađeno i oko 110 fotografija, a opisano je i područje Hercegovine koje daje identitet i hrani i ljudima na ovom području. Opisana je i trpeza i informacije kada je došao escajg, kako se koristio ili kako se podizala trpeza, o higijeni i pravilima ishrane.
“Jedna od zanimljivih stvari jeste da je veliki dio načina našeg života i ishrane vuče korjene iz srednjeg vijeka. Da se cijeli način u toj mjeri zadržao, od građevina kuća, do načina pripremanja hrane nisam znao”, rekao je Brenjo dodajući da se u knjizi priča i o escajgu Hercega Stejapana Kosače, te postavlja pitanje jeli se to u Hercegovini prvo jelo sa viljuškom.
Brenjo priča da su u knjizi uvršteni i dokumenti o putovanjima Evlije Čelebije koji je pohodio Hercegovinu i boravio u Mostaru i Blagaju.
“Opisuje Blagaj i deset mlinica i kaže da bi gosti kada bi gledali ribu da bi gladnili iako su ranije pojeli jagnje. Žene su, pisao je, prale rublje u Neretvi i bilo je bijelo da nije trebao sapun”, priča Brenjo.
Kada je u pitanju Šantićevo doba, Brenjo kaže da i dobra autohtona hrana, isto kao i Šantić i danas živi i ništa ne gubi.
Program 106. Šantićevih večeri poezije nastavlja u nedjelju kada se seli u Omladinski – kulturni centar „Abrašević“ gdje će u 20.00 časova biti održana promocija romana „Knjiga za Maju“ Marka Tomaša i koncert Bed bluz-benda „Bulevar“.
